Gledate li posljednjih mjeseci ekrane svojih pametnih telefona, vjerojatno imate osjećaj da vas netko pokušava uvjeriti kako cijela Hrvatska živi u Hiltonu, vozi unajmljene jurilice s njemačkim tablicama i hrani se isključivo avokado tostom s organskim posipom. Instagram i TikTok feedovi naših takozvanih “A-lista” influencer kreatora godinama su sličili na jeftini prospekt za nerealan životni stil.
No, priča je pukla. Zamor materijala je stigao, a hrvatska publika pogotovo ona mlađa, pametnija i financijski opreznija jasno je povukla crtu.
Dosta je bilo prodavanja magle. Na scenu je stupio globalni, a sada i domaći otpor poznat kao deinfluencing – pokret u kojem se više ne pljeska onome tko će vam uvaliti desetu preskupu kremu ili nepotrebnu krpicu, nego onome tko ima muda reći: “Nemojte ovo kupiti, bacate novac, to je obično smeće.”
Tko su zapravo lica s ekrana i tko nam pokušava krojiti svijest?
Domaća influencer scena prošla je kroz bizaran put od prvih entuzijasta do korporativnog oglasnog prostora bez karaktera. Imamo profile poput Marca Cuccurina, koji su izgradili prepoznatljivost na miksu kreativnosti, kuhanja i životnih vlogs formata, ali imamo na stotine onih koji žive u zabludi da je snimanje otvaranja PR paketa s tucetom plastičnih điđa “ozbiljan posao”.
Problem nastaje onog trenutka kada nestane autentičnosti. Kada se autentični glas zamijeni sponzoriranom tablicom u Excelu, publici se gadi. Ljudi više ne puše priče o “savršenim životima” jer u vremenima kada se računa svaki euro, gledanje nečijeg nerealnog luksuza financiranog preko sumnjivih agencijskih kampanja izaziva kontraefekt prijezir i ignoriranje.
Povratak u stvarnost: Cijeni se zanat, rad i sadržaj s mozgom
Trendovi se radikalno mijenjaju. Publiku više ne impresionira filterima popeglano lice nego stručnost. Zato primjećujemo uspon mikro-influencera i stručnjaka – ljudi koji na društvenim mrežama pokazuju kako su nešto svojim rukama popravili, skuhali, programirali, izgradili ili analizirali.
Kada majstor svog zanata, mladi inženjer, kuhar, stvarni sportaš ili poduzetnik iznese svoj stav na mreži, to ima težinu. Kada to isto napravi netko tko u životu nije oprao suđe, a dijeli savjete o “manifestiranju uspjeha”, publika ga u sekundi otprati (unfollow).
“Digitalni prostor u Hrvatskoj prestaje biti dječje igralište za sakupljanje lajkova. Vrijeme je ‘fejkera’ odavno isteklo na cijenu se vraća ono što je oduvijek jedino vrijedilo: istina, rad i konkretan sadržaj koji ima glavu i rep.”
Vrijeme je da se i na medijskoj sceni stvari nazovu pravim imenom. Influencing u Hrvatskoj mora odrasti ili nestati u vlastitoj ispraznosti.
