Komemorativnim programom „Da se ne zaboravi“, koji Grad Dubrovnik organizira u suradnji s Udrugom hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rada Dubrovačko-neretvanske županije, obilježen je 1. listopada 1991. godine dan kada je prije 35 godina započela nemilosrdna agresija na Dubrovnik.
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i prigodnim programima diljem grada odana je duboka počast svim poginulim braniteljima i nedužnim civilnim žrtvama Domovinskog rata koje su ugradile svoje živote u obranu hrvatskog juga.
Središnji obredi sjećanja na ponosnim dubrovačkim lokalitetima
Obilježavanje je započelo na gradskom groblju Boninovo, gdje su kod Spomen križa vijence položili i svijeće upalili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović te pročelnici i vijećnici Gradskog vijeća. Uz predstavnike Gradske uprave, počast su odali i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, izaslanstva Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te udruge proizašle iz Domovinskog rata.
Program se nastavio u crkvi Male Braće prigodnim programom učenika osnovnih škola, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i molitva na Srđu – neosvojivoj utvrdi i simbolu otpora.
U poslijepodnevnim satima odata je počast najmlađim žrtvama kod spomenika „Prekinuto djetinjstvo“ u gruškoj luci, posvećenom djeci poginuloj u Domovinskom ratu na području Dubrovnika. Polaganjem bijelih ruža i vijenaca podsjetilo se na najveću bol i trajni zavjet da se stradanje najmlađih nikada ne smije zaboraviti. Obilježavanje je zaključeno nastupom Gradske glazbe Dubrovnik ispred Crkve sv. Vlaha te svetom misom zadušnicom u Crkvi Male braće.
Podsjetnik na herojsku obranu i prve dane opsade
Opći napad na Dubrovnik započeo je u jutarnjim satima 1. listopada 1991. godine. Agresor je, s ciljem uspostave potpune informativne blokade, zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, uslijed čega je grad ostao bez vode, struje te telefonskih i radijskih veza.
O silini i brutalnosti napada svjedoči podatak da je samo u prvom tjednu listopada ranjeno 100, a život izgubilo 27 dubrovačkih branitelja i građana. Unatoč nadmoćnom neprijatelju, hrvatski branitelji su u prvim okršajima na Čepikućama, Osojniku, Brgatu i u Prapratnu nanijeli neprijatelju neočekivane gubitke od preko 150 poginulih i više stotina ranjenih, ispisavši najslavnije stranice hrvatske povijesti. (Izvor povijesnog pregleda: Varina Jurica Turk, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik)
