Desetljećima su europske države velik dio svojih nacionalnih bogatstava i zlatnih rezervi držale skrivenim u dubokim trezorima s druge strane Atlantika, ponajviše u čuvenom podzemnom sefu Federal Reserve Bank of New York na adresi 33 Liberty Street. No, posljednjih mjeseci situacija se radikalno mijenja započeo je novi, snažan val povrata fizičkog zlata u europske trezore.
1. Nizozemska i Francuska predvode trend povrata
- Masivna operacija u Nizozemskoj: Nizozemska središnja banka (De Nederlandsche Bank) odradila je golemu operaciju te iz Amerike i Kanade na domaću adresu povukla čak 86 tona zlata. U njihovim se trezorima sada nalazi oko 14.000 zlatnih poluga i tisuću škrinja sa zlatnicima, ukupne težine 200 tona, čija se vrijednost procjenjuje na preko 22 milijarde eura.
- Pouka iz slučaja Venezuela: Ključni prijelomni trenutak koji je upalio alarme diljem svijeta bio je slučaj u kojem Engleska banka (Bank of England), pod snažnim utjecajem politike SAD-a, odbila isplatiti i vratiti tone zlata u vlasništvu Venezuele jer nije priznavala legitimitet tamošnje vlasti. Taj presedan pokazao je da zlato pohranjeno u inozemstvu u trenucima krize može postati politički instrument ucjene.
2. Iluzija “papirnatog zlata” i revizije koje ne postoje
Ivanović ističe ključni problem američkih trezora: oni desetljećima funkcioniraju na principu „papirnatog vlasništva“, gdje se poluge godinama ne miču s mjesta, već se samo preknjižavaju kroz vlasničke papire dok fizički ostaju na Manhattanu.
Za razliku od Londona gdje su kamere i neovisni revizori ipak dozvoljeni, američki trezori ne nude istu razinu transparentnosti. U trenucima kada krene prava financijska kriza ili kolaps sustava, papirnati ugovori prema kojima više država polaže pravo na istu fizičku polugu postaju bezvrijedni – vrijediti će samo ono zlato koje fizički držiš unutar vlastitih granica pod svojim ključem.
3. Povijesni eho: Od de Gaullea do današnjih dana
Ovaj trend zapravo budi duhove prošlosti. Šezdesetih godina prošlog stoljeća francuski predsjednik Charles de Gaulle shvatio je američku dominaciju i doslovno poslao ratne brodove i zrakoplove u New York po francusko zlato, zamijenivši nakupljene američke dolare za fizičko zlato u trezoru. Današnji povrat zlata europskih zemalja predstavlja modernu, tihu verziju istog poteza bijeg od ovisnosti o jednoj valuti i jednom geopolitičkom centru moći.
4. Šira slika: Što rade BRICS i globalni jug?
Paralelno s Europom, zemlje poput Kine, Indije i članica BRICS-a masovno kupuju fizičko zlato i povlače ga iz zapadnih skladišta (poput Londona i New Yorka). Razlog je jasan: nakon što je Zapad zamrzao stotine milijardi dolara ruskih deviznih rezervi, svima je postalo jasno da imovina pohranjena na zapadnim računima i u stranim trezorima više nije sigurna.
Trend je jasan u svijetu koji klizi prema novom hladnom ratu i sve nestabilnijem financijskom poretku, europske nacije više ne žele polagati nade u tuđa obećanja. Zlato se vraća tamo gdje mu je i mjesto.
