Piše: Kutina News
KUTINA – Političke i ekološke afere iz prošlosti često na vidjelo iznose pozadinu sustavnoga gospodarenja komunalnim tvrtkama u lokalnim sredinama. Jedan od najintrigantnijih primjera iz arhive političkih zbivanja u Kutini veže se uz razdoblje 2016. i 2017. godine, kada su se u javnosti otvorila brojna pitanja o naglom priljevu tona komunalnog otpada s drugih područja, uključujući Istru i Rijeku, na deponiju u Kutini.
Masovni priljev otpada i sumnje u kapacitete deponije
Prema tadašnjim istupima oporbenih političara i reakcijama s Gradskog vijeća, na kutinsku se deponiju dnevno dovozilo između 50 i 60 šlepera tuđeg otpada. Dok su lokalni kapaciteti gradova Kutine, Popovače i općine Velika Ludina generirali daleko manje količine, podaci su pokazali da je tijekom 2016. godine zbrinuto više od 23.000 tona otpada iz drugih gradova, uz svega oko 7.100 tona otpada iz lokalnog okruženja.
Ovakav tempo rada izazvao je ozbiljne zabrinutosti u javnosti i među oporbenim vijećnicima koji su upozoravali da bi jedna od tada najsuvremenijih deponija u Hrvatskoj mogla iscrpiti svoje kapacitete i prerano se zapuniti, što bi u budućnosti građanima Kutine donijelo višestruke troškove zatvaranja i sanacije.
Političko kadroviranje i optužbe za nepotizam
Kao ključni razlog ovakvog postupanja, kritičari su isticali potrebu financiranja troškova poslovanja komunalne tvrtke Eko Moslavina u kojoj je unutar nekoliko godina zaposlen veći broj osoba političkim putem. U središtu rasprava našle su se tadašnje vodeće strukture grada i uprava tvrtke, predvođena tadašnjim gradonačelnikom Andrijom Rudićem i direktorom Slavkom Sokolom.
Kritike su bile usmjerene i na zapošljavanje stranačkih članova, vijećnika i članova obitelji, čime se, prema tvrdnjama oporbe, stvarao financijski pritisak koji se rješavao kroz komercijalne prihode od uvoza i zbrinjavanja otpada izvan matične regije.
Pitanje odgovornosti i medijske cenzure
Dok su oporbeni čelnici redovito upozoravali na nesrazmjer u poslovanju i potencijalnu štetu po lokalnu zajednicu, dio javnosti i političkih aktera ukazivao je na blokadu protoka informacija u dijelu lokalnih medija pod utjecajem tadašnje gradske vlasti. Slučaj je otvorio brojna pitanja o transparentnosti rada gradskih tvrtki, granicama političkog utjecaja na imenovanja u komunalnom sektoru te dugoročnim posljedicama kratkoročnih financijskih rješenja na lokalnu ekološku infrastrukturu.
(Napomena: Ovaj tekst je prenesen iz arhivskih izvora. Cijeli izvorni članak možete pročitati na poveznici: Kutina News)
