Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan održao je konferenciju za medije na kojoj su predstavljeni ključni strateški dokumenti koji definiraju srednjoročni smjer razvoja i primjene umjetne inteligencije (UI) u Republici Hrvatskoj do 2032. godine.
Glavna poruka predstavljanja jest da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije kako bi ona služila građanima, unaprijedila procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvorila nove mogućnosti.
Ulaganja veća od 900 milijuna eura
Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije postavlja okvir za poticanje inovacija, jačanje gospodarstva i unapređenje javnih usluga. Ukupna predviđena ulaganja do 2032. godine iznose 932,1 milijun eura. Za prvi Akcijski plan, koji obuhvaća razdoblje do 2028. godine i donosi 33 konkretne mjere, osigurano je 382,1 milijun eura. Najveći dio sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva.
Plan se temelji na četiri posebna cilja:
- Razvoj ljudskih potencijala i kompetencija kroz obrazovanje i cjeloživotno učenje.
- Razvoj suverene, sigurne i otporne računalne infrastrukture i podataka.
- Uspostavljanje sustava etične i zakonite primjene umjetne inteligencije.
- Unapređenje istraživanja, inovacija i gospodarske primjene UI-ja.
Fokus na hrvatski jezik, infrastrukturu i edukaciju
U sklopu prvog akcijskog plana predviđeno je 139 milijuna eura za sigurnu računalnu i podatkovnu infrastrukturu. Poseban naglasak stavljen je na razvoj rješenja povezanih s hrvatskim jezikom i stvaranje velikog jezičnog modela za hrvatski jezik.
Također, kako bi se ojačale digitalne kompetencije, planira se osposobljavanje 7.000 građana kroz programe UI pismenosti, 10.000 nastavnika te 5.000 javnih službenika. Primjena UI-ja planira se u nizu javnih usluga, poput sustava e-Građani kroz razvoj pametnog asistenta, ali i u pravosuđu, zdravstvu, carini, prometu i policiji, uz strogi ljudski nadzor.
Važne novosti u pravosuđu
Na konferenciji su predstavljene i promjene u pravosudnome resoru:
- Ocjenjivanje savjetnika: Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je Metodologiju ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika koja se temelji na četiri kriterija s ukupno 100 bodova, a primjenjivat će se od 2027. godine.
- Naknade za dežurstva: Predstavljen je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca i državnih odvjetnika. Izmjene su usklađene s presudom Suda EU-a u predmetu Ramavić, čime se aktivno dežurstvo državnoodvjetničkih dužnosnika vrednuje kao prekovremeni rad.
Javno savjetovanje o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije trajat će 30 dana, a iz Ministarstva pozivaju sve zainteresirane građane i institucije da se uključe svojim prijedlozima.
